U bankama se dnevno „obrne“ od dva do 15 miliona dinara po jednom šalteru. Upravo tolike iznose, banke redovno osiguravaju od mogućeg upada razbojnika. Pljačka se, u svakom slučaju, neće odraziti na račune građana i firmi, a s obzirom na to da se gotovina potrebna za dnevni rad osigurava, ni sama banka nije novčano oštećena u slučaju pohoda razbojnika. Izuzeci, ipak postoje, a reč je o pojedinim situacijama kada je u pljačku uključen i zaposleni u banci. Osiguranjem od opasnosti provalne krađe i razbojništva nisu pokrivene štete usled obične krađe, bez tragova nasilnog ulaska u prostor, odnosno prevare i pronevere, pošto razbojništvo podrazumeva upotrebu sile. Te, ako postoje takvi elementi u prijavi osiguranika, osiguranje nema obavezu naknade štete, objašnjava Vladimir Bogosavljević, direktor Direkcije za preuzimanje rizika imovine i rad sa brokerima „Delta Đenerali osiguranja“.
U bankama se dnevno „obrne“ od dva do 15 miliona dinara po jednom šalteru. Upravo tolike iznose, banke redovno osiguravaju od mogućeg upada razbojnika. Pljačka se, u svakom slučaju, neće odraziti na račune građana i firmi, a s obzirom na to da se gotovina potrebna za dnevni rad osigurava, ni sama banka nije novčano oštećena u slučaju pohoda razbojnika.
Izuzeci, ipak postoje, a reč je o pojedinim situacijama kada je u pljačku uključen i zaposleni u banci.
- Osiguranjem od opasnosti provalne krađe i razbojništva nisu pokrivene štete usled obične krađe, bez tragova nasilnog ulaska u prostor, odnosno prevare i pronevere, pošto razbojništvo podrazumeva upotrebu sile. Te, ako postoje takvi elementi u prijavi osiguranika, osiguranje nema obavezu naknade štete - objašnjava za „Novosti“ Vladimir Bogosavljević, direktor Direkcije za preuzimanje rizika imovine i rad sa brokerima „Delta Đenerali osiguranja“.
- Ako se pokaže da je zaposleni u banci učestvovao u krađi, osiguravači nemaju obavezu da naknade štetu po uslovima za osiguranje od opasnosti provalne krađe i razbojništva. Za ovakve slučajeve primenjiva je druga vrsta osiguranja koja pruža sveobuhvatno osiguravajuće pokriće za banke.
U osiguravajućem društvu „Viner štediše“, pak, ističu da nije bitno ko je uključen u pljačku, dok god je reč o razbojništvu.
- Ukoliko je u pitanju provalna krađa ili razbojništvo, kako je to definisano odgovarajućim uslovima osiguranja, društvo je dužno da banci naknadi štetu bez obzira na to da li je u pljačku uključen i zaposleni banke - kaže za „Novosti“ Dejan Petrović, direktor sektora za neživotna osiguranja „Viner štediše osiguranja“.
Osiguravači ne žele da govore o prosečnom iznosu koji se osigurava, već ističu da je upravo banka ta koja određuje sumu osiguranja.
- Na taj način, banka praktično sama određuje minimalni iznos koji osigurava, ali bi on trebalo da se poklapa sa uobičajenom količinom novca koja se nalazi na šalteru - ukazuje Bogosavljević.
- Ukoliko banka zna da će imati oscilacije, može se ugovoriti i automatsko osiguravajuće pokriće za sume veće od prijavljene do 50 odsto sa obavezom prijave osiguravaču stvarnih stanja u određenoj dinamici.
Dejan Petrović iz „Viner štediše osiguranja“ ističe da se zahtev za osiguranje većih suma osiguranja na kraći period povremeno praktikuje, najčešće kada su u toku neke promotivne akcije banke, poput „nedelje štednje“.
Klijenti ne moraju da brinu
Banke osiguravaju novac neophodan za dnevni promet na blagajnama, što je u skladu sa zakonskom regulativom - rečeno je „Novostima“ u jednoj banci. - Iznos koji se osigurava je različit za svaku ekspozituru, s obzirom na to da se utvrđuje na osnovu broja i iznosa transakcija. Pljačka banke ni na koji način ne može da se odrazi na račune klijenata, kako zbog toga što je banka u obavezi da štiti interese, odnosno novac svojih klijenata, tako i zbog toga što je gotovina na blagajnama osigurana.